četvrtak, 22. lipnja 2017.

Motivacijske strategije i skala motivacijskih strategija

Motivacijske strategije i skala motivacijskih strategija


Ovo je osvrt na poglavlje Motivacijske strategije i skala motivacijskih strategija iz knjige "Motivacija i strategije samoregulacije učenja: teorija,mjerenje i primjena" autora dr.sc. Darka Lončarića.

Knjiga je dostupna na: https://bib.irb.hr/datoteka/791889.Loncaric_Motivacija_Samoregulacija_Ucenje_e_knjiga_3.pdf

Motivacija je jedna od najvažnijih komponenti koje utječu na učenje. Često je za školsko postignuće važnija motivacija od samih sposobnosti učenika. Važna je uloga motivacije jer ona utječe na to što,kada i kako se uči.

Motivacijske strategije

Za mjerenje motivacijske komponente samoreguliranog učenja koristi se skala motivacijskih strategija. Ona se sastoji od 5 subskala koje su grupirane u dvije komponente: 

1) Motivacijske strategije za poticanje procesa učenja
2) Motivacijske strategije za zaštitu samopoštovanja



Postavljanje ciljeva, reguliranje truda, upravljanje radom, vremenom i okolinom ubrajamo u motivacijske strategije za poticanje procesa učenja. Samohendikepiranje i obrambeni pesimizam spadaju u motivacijske strategije za zaštitu samopoštovanja.
Skala motivacijskih strategija napravljena je na temelju analize različitih mjera strategija učenja  koje razlikuju motivacijske strategije i upravljanjem vanjskim resursima od drugih više metakognitivno orijentiranih strategija. Uključene su čestice koje se odnose na primjenu strategija kao što su odabir jednostavnog zadatka,izbjegavanje truda i samohendikepiranje. Za mjerenje 5 različitih motivacijskih strategija konstruiranja je skala od 24 čestice. Provedena je faktorska analiza. Zadovoljen je Thurstonov kriterij jednostavne strukture,uz jednu česticu ( "Planiram kad ću učiti,imajući na umu kad je ispit" ) sa zasićenjima na dva faktora: 0,44 na upravljanju radom,vremenom i okolinom te 0,33 na regulaciji truda. Pouzdanost skala motivacijskih strategija provjerena je koeficijentima pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije: 0,70 za skalu obrambenog pesimizma do 0,85 za skalu samohendikepiranja.
Korelacija dviju komponenti: motivacijske strategije za poticanje procesa učenja i motivacijske strategije za zaštitu samopoštovanja iznosi r= -0,15.


Skala motivacijskih strategija 
 Procjena motivacijskih strategija za poticanje procesa učenja računa se zbrajanjem procjena na česticama koje pripadaju subskalama: postavljanje ciljeva, reguliranje truda i upravljanje radom, vremenom i okolinom. Procjena motivacijskih strategija za zaštitu samopoštovanja računa se zbrajanjem procjena na česticama koje pripadaju subskalama: samohendikepiranje i obrambeni pesimizam.


Procjena motivacijskih strategija se izvodi na temelju sljedećeg upitnika:
Svi nastavnici voljeli bi imati motivirane učenike kako bi ih lakše mogli poučavati,no kako ih motivirati velik je izazov,ali i dužnost. Na koji bi način osigurali visoku motiviranost učenika za samoregulirano učenje? Smatrate li da je za motiviranost učenika prilikom samoreguliranog učenja važnija intrinzična motivacija ( unutarnja motivacija; radoznalost,želja za znanjem ) ili ekstrinzična motivacija ( motivacija uzrokovana vanjskim faktorima; pohvala,dobra ocjena ) ? 

Broj komentara: 8:

  1. Zanimljiva tema, jednostavno prikazana. Bravo!

    OdgovoriIzbriši
  2. Najvažnija je unutarnja motivacija i želja za znanjem. Kod takvih učenika važno je da učitelji i roditelji stalno održavaju i potiču njihovu radoznalost

    OdgovoriIzbriši
  3. Važnija je, naravno, intrinzična motivacija, no nju je jako teško potaknuti s obzirom da škola potiče esktrinzičnu motivaciju putem ocjena, pohvale itd

    OdgovoriIzbriši
  4. Slažem se da je intrinzična motivacija važnija, ali važna je i ekstrinzična koju učitelji puno lakše mogu potaknuti

    OdgovoriIzbriši
  5. Visoku motiviranost učenika na samoregulirano učenje osigurala bi na način da bi svojim učenicima stalno naglašavala koliko je to važno. Smatram da ekstrinzična motivacija može biti jakog intenziteta kao i intrinzična, no smatram da je za kvalitetan rad i bolje učenje učinkovitija intrinzična motivacija, što je i logično zato što ako je učenik zaintereiran za neku temu, uključiti će sve svoje kognitivne aspekte pri učenju tog gradiva.

    OdgovoriIzbriši
  6. Smatram kako je za učenika puno važnija intrinzična motivacija koja mu daje želju za znanjem i učenjem. U školama se više daje značaja enkstinzičnoj motivaciji što nije dobro.

    OdgovoriIzbriši
  7. Intrinzična motivacija ima puno veću važnost za samoregulirano učenje. Sama riječ 'samoregulirano učenje' ukazuje na to da učenik sam ima naviku učenja kako bi stekao znanje zbog samog znanja, a ne zbog nekakve ocjene ili slično. Jako je teško kod učenika potaknuti intrinzinu motivaciju zbog koje bi oni samoregulirano učili zbog mnogih prepreka koje postoje u našem obrazovnom sustavu, ali ipak vjerujem da će dobar učitelj pronaći način kako bi u svojim učenicima pobudio intrinzičnu motivaciju.

    OdgovoriIzbriši
  8. Definitivo je važnija intrinzična motivacija jer je bitno da učenik ima želju i volju za učenjem i znanjem zbog samog sebe, a ne ocjene.

    OdgovoriIzbriši