Psihologija pisanja - određenje područja,motivacija,samoregulacija,poučavanje,metode istraživanja,esejsko ispitivanje
Ovo je osvrt na članak "Psihologija pisanja - određenje područja,motivacija,samoregulacija,poučavanje,metode istraživanja,esejsko ispitivanje" autorice doc.dr.sc. A. Nikčević-Milković.
Članak je dostupan na: http://hrcak.srce.hr/177227
Pisanje kao stvaranje teksta vrlo je kompleksna i kognitivno zahtjevna aktivnost. Potrebno je usvojiti brojne strategije i tehnike pisanja te razviti samoregulaciju pisanja. Djeca najprije usvajaju grafomotoričku komponentu pisanja, ali se vrlo rano javlja i potreba i motivacija za pisanje kao stvaranje teksta. U usvajanju pismenog izražavanja vrlo važnu ulogu imaju roditelji, odgojitelji, a ponajviše nastavnici koji su u poučavanju pisanja najučinkovitiji ukoliko koriste interakcijski pristup. Zadatak nastavnika je razviti samoregulaciju procesa pisanja.
Određenje pisanja kao psihološkog fenomena
Pisanje zahtijeva aktivaciju,odabir i primjenu razičitih kognitivnig procesa. Dvoslojan je proces koji sadrži grafomotoričku sastavnicu i samostalno stvaranje teksta. Prvi proces mora biti ostvaren kako bi se ostvario drugi proces. Pisanje teksta je akt komunikacije te društveni događaj između autora i publike za koju je tekst namijenjen. Kroz procese pisanja,autor nužno prevodi ideje u riječi i rečenice teksta. Kvalitetno pisanje teksta znači pravilno korištenje glavnih ili primarnih strategija pisanja,sekundardnih strategija pisanja i tehnika pisanja.
U tablici je prikaz proces pisanja kao oblikovanja teksta:
Pisanje kao grafomotorička i stvaralačka aktivnost
Pisanje možemo promatrati kao grafomotoričku aktivnost (oblikovanje slova) i kao stvaranje,oblikovanje ili sastavljanje teksta.Danas je aktualno razmatrati pisanje putem suvremeniih medija.Neka istraživanja pokazuju razlike u pisanju kad se radi grafomotorički i taktilno. Istraživanja pokazuju da čitanje i pisanje putem suvremenih tehnologija dovode do poteškoća u koncentraciji djeteta,lošijeg pamćenja i učenja. Učenje pisanja rukom olakšava pamćenje grafičkih oblika slova. Pisanje rukom je sporiji proces , ali ima bolje učinke na pamćenje i koncentraciju.
Na usvajanje strategija pisanja najveću ulogu imaju natavnici koje će im te strategije modelirati te ih s njima uvježbavati sve dok učenici ne budu sposobni samostalno ih koristiti. Bitno je da učenici usvoje dva temeljna pravila: odgodu samokritike i provođenje mnogobrojnih revizija prve radne verzije rukopisa.
Potreba za pisanjem
Potreba za pisanjem se javlja od predškolske dobi. Osobitno važno razdoblje u pismenom izražavanju djece je razdoblje razredne i predmetne nastave.
Motivacija za pisanjem
Da bi učenik bio motiviran najvažnije je da ima veliko povjerenje u vlastite sposobnosti pisanja te želju da komunicira s drugima.
Samoregulacija u procesu pisanja
Visoka razina samoregulacije važna je za vješte procese pisanja jer sastavljanje teksta namjerna je aktivnost koja vrlo često treba biti planirana.
Zimmerman i Riesemberg razvili su model koji samoregulaciju pisanja opisuju kao samoupućujuće misli i osjećaje. Tri su opće kategorije procesa koji se upotrebljavaju u kontroli pisanja. To su: okolinski procesi,ponašajni i osobni procesi. Prema njihovom socijalno-kognitivnom modelu pisanja,samoregulacija pisanja se odvija u tri cikličke faze: postavljanje ciljeva,analiza zadatka i samomotivacijska vjerovanja.
Pristupi poučavanja pisanja kao stvaranja teksta
Prezentacijski pristup tradicionalan je način poučavanja pisanja. Učenici od nastavnika dobiju upute o pisanju teksta te nakon što ga napišu nastavnik temeljito ispravlja tekst. Slobodni pristup znači da učenik slobodno i bez ograničena stvara tekst,a objašnjenja i pomoć traži od nastavnika ili drugih učenika. Najučinkovitiji je interakcijski pristup koji potiče rad u malim skupinama na zadatcima i vježbama pisanja teksta. Nakon napisanog teksta učenici s nastavnikom i međusobno u skupinama raspravljaju o tome što su napisali. Učenik u konačnici postaje samostalan stvaratelj teksta. Poznat je instrukcijski pristup:poučavanje učenika glavnin fazama pisanja.
Dominantne metode istraživanja procesa pisanja
U istraživanjima procesa pisanja dominantno se koriste sljedeće metode i tehnike:
1) metoda opažanja u prirodnim uvjetima
2) eksperimentalne metode i kvaziekperimentalne metode
3) upitničke metode
4) tehnike introspektivnih izvještaja
5) metoda nezavršenih rečenica
6) tehnika intervjua
7) tehnika liste označavanja
8) tehnika vođenja dnevnika i dosjea
Esejsko ispitivanje
Esejski ispiti su oblici konstrukcije ili sastavljanja odgovora u kojima se procjenjuju vještine i znanja onoga koji te odgovore daje kroz određeni zadatak.
Zalažete li se za čitanje i pisanje putem modernih tehnologija ili smatrate da je klasičan način pisanja i čitanja prihvatljiviji?
Koji od pristupa poučavanja pisanja kao stvaranja teksta bi koristili u svom radu?





Odlican clanak! Smatram da treba koristiti kombinaciju oba nacina.
OdgovoriIzbrišiMislim da je slobodni pristup za učenika najprihvatljiviji.Pisani radovi tada mogu biti maštoviti i kreativni. Tradicionalnim pristupom djeca se pomalo prestraše forme i zadanih okvira pa pisani radovi često budu oskudni i šturi.
OdgovoriIzbrišiZalažete li se za čitanje i pisanje putem modernih tehnologija ili smatrate da je klasičan način pisanja i čitanja prihvatljiviji?
OdgovoriIzbrišiSmatram da je moderna tehnologija vrlo važna za današnje društvo pa čak i neizbježna, no smatram da se klasičan način pisanja nebi trebao isključiti iz naše svakodnevnice, ista stvar je i sa čitanjem. Ja osobno više volim učiti sa papira na kojima su informacije ručno napisane nego kompjuterski. Najviše bi se koristila interakcijskim i slobodnim pristupom. Interakcijskim zato što potiče suradnju među učenicima, a sloboni zato što potiče učeničku kreativnost i stvaralaštvo.
Slažem se sa kolegicom Paulom da se treba koristiti interekcijski i slobodni pristup suradnje. Odličan članak! :)
IzbrišiMeni osobno je klasičan način pisanja i čitanja prihvatljiviji, ali čitanje i pisanje putem modernih tehnologija je sve više rašireno u svijetu te se teško može funkcionirati bez tehnologije. Što se tiče pristupa poučavanja pisanja kao stvaranja teksta bi koristila slobodan i interakcijski pristup u svom radu jer omogućuje djeci da u međusobnoj interakciji sami dođu do cilja kreativnim rješenjima.
OdgovoriIzbrišiSlažem se sa svim što je kolegica navela. Također sam pobornik klasičnog načina pisanja i čitanja, iako nemam ništa protiv kombiniranja toga sa modernom tehnologijom.
IzbrišiSlažem se sa svime što je kolegica Sandra navela.
IzbrišiHvala vam svima što koristite moje spoznaje u svom radu. Upravo pišem novi istraživački članak iz područja pisanja pa sam naišla na ovu stranicu i vjerujte mi oduševila sam se. Hvala!
OdgovoriIzbriši