subota, 24. lipnja 2017.

Psihologija pisanja - određenje područja,motivacija,samoregulacija,poučavanje,metode istraživanja,esejsko ispitivanje

Psihologija pisanja - određenje područja,motivacija,samoregulacija,poučavanje,metode istraživanja,esejsko ispitivanje

Ovo je osvrt na članak "Psihologija pisanja - određenje područja,motivacija,samoregulacija,poučavanje,metode istraživanja,esejsko ispitivanje" autorice doc.dr.sc. A. Nikčević-Milković. 


Članak je dostupan na: http://hrcak.srce.hr/177227 


Pisanje kao stvaranje teksta vrlo je kompleksna i kognitivno zahtjevna aktivnost. Potrebno je usvojiti brojne strategije i tehnike pisanja te razviti samoregulaciju pisanja. Djeca najprije usvajaju grafomotoričku komponentu pisanja, ali se vrlo rano javlja i potreba i motivacija za pisanje kao stvaranje teksta. U usvajanju pismenog izražavanja vrlo važnu ulogu imaju roditelji, odgojitelji, a ponajviše nastavnici koji su u poučavanju pisanja najučinkovitiji ukoliko koriste interakcijski pristup. Zadatak nastavnika je razviti samoregulaciju procesa pisanja. 


Određenje pisanja kao psihološkog fenomena 

Pisanje zahtijeva aktivaciju,odabir i primjenu razičitih kognitivnig procesa. Dvoslojan je proces koji sadrži grafomotoričku sastavnicu i samostalno stvaranje teksta. Prvi proces mora biti ostvaren kako bi se ostvario drugi proces. Pisanje teksta je akt komunikacije te društveni događaj između autora i publike za koju je tekst namijenjen. Kroz procese pisanja,autor nužno prevodi ideje u riječi  i rečenice teksta. Kvalitetno pisanje teksta znači pravilno korištenje glavnih ili primarnih strategija pisanja,sekundardnih strategija pisanja i tehnika pisanja.  

U tablici je prikaz proces pisanja kao oblikovanja teksta:


Pisanje kao grafomotorička i stvaralačka aktivnost

Pisanje možemo promatrati kao grafomotoričku aktivnost (oblikovanje slova) i kao stvaranje,oblikovanje ili sastavljanje teksta.Danas je aktualno razmatrati pisanje putem suvremeniih medija.Neka istraživanja pokazuju razlike u pisanju kad se radi grafomotorički i taktilno. Istraživanja pokazuju da čitanje i pisanje putem suvremenih tehnologija dovode do poteškoća u koncentraciji djeteta,lošijeg pamćenja i učenja. Učenje pisanja rukom olakšava pamćenje grafičkih oblika slova. Pisanje rukom je sporiji proces , ali ima bolje učinke na pamćenje i koncentraciju.  
Na usvajanje strategija pisanja najveću ulogu imaju natavnici koje će im te strategije modelirati te ih s njima uvježbavati sve dok učenici ne budu sposobni samostalno ih koristiti. Bitno je da učenici usvoje dva temeljna pravila: odgodu samokritike i provođenje mnogobrojnih revizija prve radne verzije rukopisa. 



Potreba za pisanjem

Potreba za pisanjem se javlja od predškolske dobi. Osobitno važno razdoblje u pismenom izražavanju djece je razdoblje razredne i predmetne nastave. 

Motivacija za pisanjem 

Da bi učenik bio motiviran najvažnije je da ima veliko povjerenje u vlastite sposobnosti pisanja te želju da komunicira s drugima.

Samoregulacija u procesu pisanja 

Visoka razina samoregulacije važna je za vješte procese pisanja jer sastavljanje teksta namjerna je aktivnost koja vrlo često treba biti planirana. 
Zimmerman i Riesemberg razvili su model koji samoregulaciju pisanja opisuju kao samoupućujuće misli i osjećaje. Tri su opće kategorije procesa koji se upotrebljavaju u kontroli pisanja. To su: okolinski procesi,ponašajni i osobni procesi. Prema njihovom socijalno-kognitivnom modelu pisanja,samoregulacija pisanja se odvija u tri cikličke faze: postavljanje ciljeva,analiza zadatka i samomotivacijska vjerovanja.

Pristupi poučavanja pisanja kao stvaranja teksta 

Prezentacijski pristup tradicionalan je način poučavanja pisanja. Učenici od nastavnika dobiju upute o pisanju teksta te nakon što ga napišu nastavnik temeljito ispravlja tekst. Slobodni pristup znači da učenik slobodno i bez ograničena stvara tekst,a objašnjenja i pomoć traži od nastavnika ili drugih učenika. Najučinkovitiji je interakcijski pristup koji potiče rad u malim skupinama na zadatcima i vježbama pisanja teksta. Nakon napisanog teksta učenici s nastavnikom i međusobno u skupinama raspravljaju o tome što su napisali. Učenik u konačnici postaje samostalan stvaratelj teksta. Poznat je instrukcijski pristup:poučavanje učenika glavnin fazama pisanja.


Dominantne metode istraživanja procesa pisanja 

U istraživanjima procesa pisanja dominantno se koriste sljedeće metode i tehnike:
1) metoda opažanja u prirodnim uvjetima
2) eksperimentalne metode i kvaziekperimentalne metode
3) upitničke metode
4) tehnike introspektivnih izvještaja 
5) metoda nezavršenih rečenica 
6) tehnika intervjua 
7) tehnika liste označavanja 
8) tehnika vođenja dnevnika i dosjea 

Esejsko ispitivanje 

Esejski ispiti su oblici konstrukcije ili sastavljanja odgovora u kojima se procjenjuju vještine i znanja onoga koji te odgovore daje kroz određeni zadatak.





Zalažete li se za čitanje i pisanje putem modernih tehnologija ili smatrate da je klasičan način pisanja i čitanja prihvatljiviji? 

 Koji od pristupa poučavanja pisanja kao stvaranja teksta bi koristili u svom radu?

Broj komentara: 8:

  1. Odlican clanak! Smatram da treba koristiti kombinaciju oba nacina.

    OdgovoriIzbriši
  2. Mislim da je slobodni pristup za učenika najprihvatljiviji.Pisani radovi tada mogu biti maštoviti i kreativni. Tradicionalnim pristupom djeca se pomalo prestraše forme i zadanih okvira pa pisani radovi često budu oskudni i šturi.

    OdgovoriIzbriši
  3. Zalažete li se za čitanje i pisanje putem modernih tehnologija ili smatrate da je klasičan način pisanja i čitanja prihvatljiviji?
    Smatram da je moderna tehnologija vrlo važna za današnje društvo pa čak i neizbježna, no smatram da se klasičan način pisanja nebi trebao isključiti iz naše svakodnevnice, ista stvar je i sa čitanjem. Ja osobno više volim učiti sa papira na kojima su informacije ručno napisane nego kompjuterski. Najviše bi se koristila interakcijskim i slobodnim pristupom. Interakcijskim zato što potiče suradnju među učenicima, a sloboni zato što potiče učeničku kreativnost i stvaralaštvo.


    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Slažem se sa kolegicom Paulom da se treba koristiti interekcijski i slobodni pristup suradnje. Odličan članak! :)

      Izbriši
  4. Meni osobno je klasičan način pisanja i čitanja prihvatljiviji, ali čitanje i pisanje putem modernih tehnologija je sve više rašireno u svijetu te se teško može funkcionirati bez tehnologije. Što se tiče pristupa poučavanja pisanja kao stvaranja teksta bi koristila slobodan i interakcijski pristup u svom radu jer omogućuje djeci da u međusobnoj interakciji sami dođu do cilja kreativnim rješenjima.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Slažem se sa svim što je kolegica navela. Također sam pobornik klasičnog načina pisanja i čitanja, iako nemam ništa protiv kombiniranja toga sa modernom tehnologijom.

      Izbriši
    2. Slažem se sa svime što je kolegica Sandra navela.

      Izbriši
  5. Hvala vam svima što koristite moje spoznaje u svom radu. Upravo pišem novi istraživački članak iz područja pisanja pa sam naišla na ovu stranicu i vjerujte mi oduševila sam se. Hvala!

    OdgovoriIzbriši